Nakon Omladinskog parka, Sjenica će uskoro dobiti još jednu uređenu parkovsku površinu u samom centru grada. Neuređena zelena površina na potezu između zgrade opštine, džamije Sultan Valide, gradskog trga i glavne ulice, biće preuređena u park u kojem će svoje mjesto za odmor (i za dušu i za oči) moći da nađu svi – i najstariji i najmlađi naši sugrađani, i svi ostali.
Pripremni radovi na uređenju parka započeli su ovih dana, sječenjem oboljelih stabala smreka i drugog za parkovske površine neprimjerenog drveća, nakon čega će biti izvršeni zemljani radovi, kojim će se parkovska površina pripremiti za konačno uređenje.
A koji će sadržaji oplemeniti prostor nekadašnje, više šumske nego parkovske površine – je pitanje koje postavlja veliki broj građana Sjenice?
Prema riječima projektanata, novi izgled parka mogli bi oplemeniti: divlji kesten, kesten, kuglasti bagrem, kuglasti jasen, dlanolisni javor, japanska trešnja, kao i razne vrste parkovskog žbunja i cvijeća.
Jedna od najatraktivnijih vrsta kojoj će se diviti građani Sjenice, a koja će, sasvim sigurno, naći svoje mjesto u novom parku je japanska trešnja.
Evropljani gaje trešnju da bi uživali u njenom ukusu, a Japanci da bi uživali u njenoj ljepoti. To je listopadno drvo porijeklom sa Dalekog Istoka (iz Japana, Koreje i Kine). U svijetu je poznata i po nazivima Azijska ili Orijentalna trešnja. Predstavlja drvo široke krošnje, visine od 8 do 12m, širine do 5m, vrlo je otporno i dugo traje. Otporna na niske temperature i na gradske uslove.
Japanska trešnja je jedna od najcjenjenijih biljnih vrsta, a o ljepoti njenih cvjetova dovoljno govori stara japanska izreka koja kaže: „Možda jedan cijeli život nije dovoljan da se pronađe idealan trešnjin cvijet?!“.
Trešnjin cvijet predstavlja simbol sreće. Zbog toga, već hiljadama godina stara tradicija, koja se naziva ohanami, što na japanskom znači ići i gledati trešnjin cvijet, i dan danas živi u toj zemlji.
Među novim stablima u parku mogao bi se naći i divlji kesten ili kesten. Divlji kesten je vijekovima uljepšavao balkanske prostore, da bi ga u 16. vijeku Osmanlije prenijeli u Beč, odakle je prenijet u Pariz, a onda i u ostale evropske gradove. Zbog izuzetne ljepote, ova biljna vrsta je nazvana „balkanskim ljepotanom“.
Divlji kesten može biti visok do 30 m i širok do 15 m. Krošnja je okruglasta, koren dobro razvijen, više površinski, list prstasto dijeljen, u jesen dobija žutu do smeđu boju.
Glavni ukras ovog drveta su bijeli cvetovi, skupljeni u piramidalnu cvast dužine do 30 cm.
Aletrativa divljem kestenu je kesten, koji je dobio ime po gradu Kastanonu na Crnom moru, gdje ga je u velikom broju bilo u antičko vrijeme. To je drvo guste, loptaste krošnje promjera do 10 m i visine 25-30 m. Listovi kestena su tamnozeleni, sjajni, u jesen žuti, a cvjetovi zelenožuti. Plod kestena (kesten, maron) jedna je od najukusnijih poslastica.
Svakako, novi park će dobiti i uređene staze za šetnju, kao i nove klupe za odmor. Koje će cvjetne vrste krasiti prostor između staza i pored klupa za odmor ostaje da se vidi. Izbor je veliki.
Sjenica.rs